Razlika između KBT i RE&KBT: kome šta odgovara

Dve žene mirno razgovaraju u svetloj sobi, ilustracija razlike između KBT i RE&KBT terapije

Na prvom razgovoru me ljudi često pitaju isto: koja je razlika između KBT i RE&KBT, i da li je jedno bolje od drugog. Pitanje je razumljivo, jer oba imena zvuče slično, a malo ko pre nego što se javi ima volje da čita stručnu literaturu. U ovom tekstu pokušavam da odgovorim pošteno, oslanjajući se na NHS, Albert Ellis Institute i dva naučna pregleda, i da kažem i šta se još ne zna.

Šta je KBT i šta je RE&KBT

Kognitivno-bihejvioralna terapija, skraćeno KBT, je oblik razgovorne terapije. NHS je opisuje kao terapiju u kojoj terapeut pomaže da promenite način na koji mislite i postupate. Na seansama se razgovara o teškim situacijama i o tome kako one utiču na misli, osećanja i postupke, a zatim se zajedno traže drugačiji pristupi. NHS navodi i da KBT nije jedna jedinstvena metoda: postoje mnoge vrste, a bira se prema razlogu zbog kog se terapija traži.

RE&KBT je skraćenica za racionalno-emocionalnu i kognitivno-bihejvioralnu terapiju. Naziv već u sebi nosi obe odrednice. Kada govorim o svom radu, polazim od toga da su osećanja i ponašanja povezana i sa onim što nam se dešava i sa načinom na koji to tumačimo. Kako to izgleda kod mene, opisala sam na stranici o RE&KBT psihoterapiji.

Razlika između KBT i RE&KBT: odakle potiču

Albert Ellis Institute navodi da je racionalno-emocionalna bihejvioralna terapija, na engleskom REBT, pionirski oblik kognitivno-bihejvioralne terapije koji je Albert Ellis razvio 1955. godine. Opisuju je kao pristup usmeren na akciju i na sadašnji trenutak. Slično pišu David i saradnici u časopisu Journal of Clinical Psychology 2018. godine: REBT je izvorni oblik i jedan od glavnih oslonaca kognitivno-bihejvioralnih terapija.

Dakle, ne radi se o dve suprotstavljene terapije. Racionalno-emocionalni pristup je jedan od korena KBT porodice. Autori pregleda objavljenog 2024. godine u časopisu PLOS ONE ipak savetuju istraživačima da REBT ne nazivaju prosto KBT-om, jer KBT predstavlja čitavu porodicu terapija. To razlikovanje ima smisla: kada neko kaže da radi KBT, to još ne govori koji se pravac u toj porodici koristi.

Na koja uverenja se gleda u terapiji

Autori pregleda iz 2018. navode jednu konkretnu razliku u naglasku. Racionalno-emocionalna terapija cilja pre svega evaluativna uverenja, to jest naša procenjivanja i lična pravila, dok kognitivna terapija češće cilja zaključivačka ili opisna uverenja. Albert Ellis Institute to opisuje drugim rečima: terapeut pomaže da se prepoznaju stavovi, očekivanja i lična pravila, a zatim se kroz takozvano osporavanje preoblikuju u razumnija, realnija i korisnija.

Evo primera, koji služi samo kao ilustracija i nije citat iz izvora. Misao „kolega mi nije odgovorio, sigurno je ljut“ je zaključak o jednoj situaciji. Uverenje „ne smem da pogrešim“ ili „moram uvek da budem sigurna“ je lično pravilo, procena o tome šta je prihvatljivo. Ovo je razlika u naglasku koju opisuju autori, a ne pravilo po kom svaki terapeut radi.

Zajedničko je mnogo toga. Prema NHS-u, u KBT-u se, među ostalim:

  • razgovara o teškim situacijama i o tome kako utiču na misli, osećanja i postupke,
  • preispituju nepomagajuće misli,
  • uči da se emocije primete bez automatske reakcije na njih,
  • menja ponašanje, na primer izbegavanje,
  • vežba između seansi, što NHS smatra važnim.
Žena mirno zapisuje u svesku pored prozora, vežba između seansi KBT i RE&KBT terapije
Vreme za sebe između seansi: vežbanje je, prema NHS-u, važan deo KBT-a.

Šta kažu istraživanja o KBT i RE&KBT terapiji

Evo šta sam pročitala i šta od toga sme da se zaključi. David i saradnici su 2018. objavili pregled i meta-analizu sa 82 studije racionalno-emocionalne terapije. U devet poređenja sa drugim kognitivnim pristupima, među kojima je i KBT, razlika u ishodu nije bila statistički značajna. To ne dokazuje da su pristupi isti, ali znači da u tim poređenjima jedan nije pokazao prednost nad drugim. Isti autori navode da su studije bile veoma raznolike po obimu, ishodima i kvalitetu izveštavanja i da su potrebna novija i pouzdanija istraživanja.

King i saradnici su 2024. u časopisu PLOS ONE sistematski pregledali 162 studije sa ukupno 10.147 učesnika. Većina uzoraka bile su odrasle osobe bez kliničke dijagnoze, a najviše studija je bilo iz oblasti obrazovanja. Dve trećine studija koje su merile mentalno zdravlje prijavile su značajna poboljšanja. Autori ipak pišu da je izveštavanje u mnogim studijama bilo nepotpuno i da zbog različitih metoda nije bilo moguće uraditi meta-analizu. Uspešnije su bile intervencije koje su trajale duže od četiri nedelje i uključivale zadatke između susreta.

Zaključak je skroman, ali koristan: nijedan od ovih izvora ne daje osnov da kažem da je jedan pristup bolji od drugog. Ovaj tekst nije alat za samoprocenu niti služi za dijagnozu, a nijedna terapija ne može unapred da obeća ishod.

Kako ja radim RE&KBT

Na početku razgovaramo o tome šta vas dovodi, kako se problem pojavljuje u svakodnevici i šta se obično dešava u mislima, emocijama, telu i ponašanju. U radu možemo istraživati uverenja koja stoje iza anksioznosti, brige ili panike, na primer „ne smem da pogrešim“ ili „ne bih podneo ili podnela da se to desi“. Ne borimo se protiv misli na silu, već učimo da ih bolje razumemo i preispitamo.

Radim sa odraslim osobama, uživo u Novom Sadu i online. Cilj nije obećanje brzog nestanka simptoma, nego bolje razumevanje reakcija i postepena promena obrazaca koji ih održavaju. Ako vas najviše muči stalna napetost ili briga, više o tome pišem na stranici o psihoterapiji za anksioznost.

Kome šta odgovara: kako da odlučite između KBT i RE&KBT

Pravila ovde nema, a ni izvori je ne nude. Zato bih vas ohrabrila da gledate ono što možete da proverite. Kako terapeut objašnjava svoj način rada, da li vam je razumljiv, da li imate osećaj da možete da pitate, zastanete i kažete da vam nešto ne prija. Terapija je saradnja, a ne predavanje.

NHS navodi da je KBT obično između 5 i 15 seansi, u zavisnosti od toga zbog čega se radi, i da se može odvijati uživo, online ili telefonom, individualno ili u grupi. Ako ste na početku odluke, najlakši korak je prvi razgovor. On nije obaveza da započnete dug proces, već prilika da proverite da li vam način rada odgovara. Više o KBT-u možete pročitati na stranici NHS-a o KBT-u.

Česta pitanja o razlici između KBT i RE&KBT

Da li je RE&KBT isto što i KBT?

Nije potpuno isto, ali nisu ni odvojeni. Prema Albert Ellis Institute i autorima pregleda iz 2018, racionalno-emocionalna terapija je izvorni oblik i jedan od oslonaca KBT porodice. Zato se razlika uglavnom vidi u naglasku, a ne u dve potpuno različite terapije.

Da li je jedan pristup efikasniji od drugog?

Na osnovu izvora koje sam pročitala, ne mogu to da tvrdim. U pregledu iz 2018. u devet poređenja sa drugim kognitivnim pristupima razlika nije bila statistički značajna, a autori traže novija istraživanja. Za vas je važnije da li vam način rada odgovara i da li imate poverenja u terapeuta.

Moram li da znam koji pristup mi treba pre nego što se javim?

Ne morate. Dovoljno je da napišete zbog čega se javljate i da li želite rad uživo ili online. Na prvom razgovoru zajedno vidimo šta bi imalo smisla i šta vam odgovara.

Ako vam više odgovara rad jedan na jedan, pogledajte kako izgleda individualna psihoterapija. Dovoljno je da mi napišete nekoliko osnovnih rečenica, a ostalo ćemo razjasniti zajedno.

Fotografije: pch.vector i Freepik.