Psihoterapija za anksioznost - Novi Sad i online
- Anksioznost ume da bude tiha i uporna. Napetost koja ne popušta, misli koje trče unapred, telo koje reaguje i onda kada nema stvarne opasnosti. Ako vam je to poznato, ne morate to da nosite sami.
- Psihoterapija za anksioznost je prostor u kome možete da zastanete i da postepeno bolje razumete šta se dešava sa vašim mislima, emocijama i reakcijama. Ne morate imati objašnjenje ni pripremljene reči. Dovoljno je da postoji nešto što vam je teško.
OBLASTI
Šta je psihoterapija za anksioznost?
Psihoterapija za anksioznost je zajednički rad na tome da razumete svoju anksioznost, umesto da se sa njom borite naslepo. Kroz razgovor postaje jasnije šta pokreće napetost, koje misli je održavaju, kako telo reaguje i koji obrasci se ponavljaju. Kada to postane vidljivo, anksioznost prestaje da deluje kao nešto što dolazi niotkuda i počinje da bude nešto sa čim možete da radite.
Anksioznost sama po sebi nije greška ni slabost. To je reakcija uma i tela na procenu da nam nešto preti. Problem nastaje kada se ta reakcija uključuje prečesto, ostaje predugo i počne da sužava svakodnevicu. Tada se javljaju izbegavanje, stalna provera, potreba da sve bude pod kontrolom i umor koji se ne odmara. Mnogi ljudi spolja funkcionišu sasvim uredno, a iznutra su danima na oprezu.
Kod hronične brige i generalizovane anksioznosti najčešće ne postoji jedna jasna tema. Briga se seli – danas posao, sutra zdravlje, prekosutra razgovor koji ste vodili pre nedelju dana. Misli počinju sa „šta ako“, a nijedan odgovor ne smiruje dovoljno dugo. Uveče, kada nema šta da odvuče pažnju, sve se pojača. U radu se bavimo i sadržajem brige i samim odnosom prema brizi, jer često problem nije samo tema, nego navika uma da unapred proverava svaki mogući ishod i da to doživljava kao odgovornost.
Ne postoji nivo anksioznosti koji je dovoljno ozbiljan da biste zaslužili podršku. Ako vam nešto oduzima mir i vraća se, to je dovoljan razlog. Ne morate čekati da postane gore.
Možete se javiti ako:
- osećate napetost, nemir ili strepnju koja traje danima i bez jasnog povoda
- imate panične napade ili strah da će se panika ponoviti
- previše brinete i teško zaustavljate misli, posebno uveče i pred spavanje
- izbegavate situacije, mesta, putovanja ili razgovore zbog straha
- telo reaguje ubrzanim radom srca, knedlom u grlu, stezanjem u stomaku, nesanicom
- stalno ste na oprezu i iscrpljeni ste, iako spolja sve izgleda uredno
Ovde spada i zdravstvena anksioznost, koju mnogi prepoznaju kao hipohondriju ili strah od bolesti. Prati je pojačano osluškivanje tela, tumačenje svakog simptoma kao znaka nečeg ozbiljnog, ponavljanje pregleda i pretrage po internetu koje nakratko smire, a onda vrate strah još jači. Kada nalazi budu uredni, olakšanje kratko traje i ciklus kreće iz početka. U radu se bavimo i tim strahom i onim što ga održava, bez ubeđivanja da nemate razloga za brigu i bez omalovažavanja onoga što osećate u telu.
Kome je namenjena terapija anksioznosti?
Počinjemo od razgovora. Vi pričate ono što vam je u tom trenutku najbliže, ja slušam i postavljam pitanja koja pomažu da se slika složi. Zajedno gledamo kada se anksioznost javlja, šta joj prethodi, šta je pojačava, šta je nakratko smiruje i šta ste do sada pokušavali. Iz toga se vidi obrazac, a obrazac je nešto na čemu može da se radi.
Radim u okviru RE&KBT psihoterapije, uz elemente EMDR, ACT i CFT pristupa. U praksi to znači da se bavimo mislima i uverenjima koja podržavaju strah, načinom na koji reagujete kada napetost krene, i odnosom koji imate prema sebi kada vam je teško. Kod anksioznosti je često prisutna i oštra unutrašnja kritika, pa je deo rada i učenje blažeg tona prema sebi. Kada u priči postoji teško ili traumatsko iskustvo, njemu prilazimo pažljivo i tempom koji vi možete da ispratite.
Nema zadataka koje morate savršeno da uradite da biste bili dobri u terapiji. Ono što radimo prenosi se u svakodnevicu malim koracima, kroz situacije koje već imate, a ne kroz velike skokove. Promene se obično prvo primete u sitnicama: lakše zaspite, ranije prepoznate napetost, brže se vratite sebi posle neprijatne situacije, rečenica koja vas je ranije držala budnim traje kraće. Tempo je vaš i ništa se ne radi na silu.
Kako izgleda rad na anksioznosti?
Ne morate znati tačno odakle da počnete. Mnogi razgovori počnu rečenicom da ne znate kako ovo da objasnite, i to je sasvim u redu. Dovoljno je da postoji nešto što vam je teško da nosite sami. Ostalo se složi u razgovoru.
Prvi razgovor nije ispit. Ne morate pripremiti hronologiju, ni imati ime za ono što osećate, ni odlučiti unapred šta je najveći problem. Možete doći sa jednom situacijom, jednim osećajem ili samo sa utiskom da ovako više ne ide. Ako vam je lakše, možete početi i od pitanja koja imate o samom radu.
Šta ako ne znam odakle da počnem?
Psihoterapija nije bauk. Ne morate biti u haosu da biste potražili podršku, niti dokazivati da vam je dovoljno teško. Sumnja pred prvi korak je česta, posebno kod anksioznosti, jer um traži sigurnost pre nego što nešto proba. To ne znači da grešite.
Polazimo od toga da imate prostor da budete iskreni, nesavršeni, zbunjeni, uplašeni ili umorni, bez potrebe da se pred nekim držite dobro. Nema pritiska da odmah odlučite šta dalje i nema obaveze da ispričate više nego što vam je u tom trenutku prijatno. Možete prvo doći, videti kako vam je u razgovoru, pa onda odlučiti da li želite da nastavite.
Šta ako nisam siguran/sigurna da je ovo pravi korak?
Terapija anksioznosti u Novom Sadu i online
Radim uživo u Novom Sadu i online. Uživo znači miran prostor u kome možete da usporite, bez žurbe i bez osećaja da ste nekome na putu. Za mnoge je već i to što postoji vreme u nedelji koje je samo njihovo deo olakšanja.
Online razgovori su ista vrsta rada, samo iz vaše sobe. Ta opcija ima smisla ako živite van Novog Sada, često putujete, imate raspored koji se teško pomera ili vam je u početku lakše da razgovarate iz poznatog prostora. Ako kasnije poželite da pređete na razgovore uživo, i to je moguće.
Psihoterapeutkinja sam pod supervizijom. Završila sam master studije kliničke psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, edukaciju iz RE&KBT psihoterapije, kao i edukacije iz EMDR, ACT i CFT terapije. U radu se najviše bavim anksioznošću, paničnim napadima, brigom, stresom, strahovima, traumatskim iskustvima i emocionalnim poteškoćama. Ako želite da zakažete razgovor ili da prvo pitate nešto, dostupna sam na telefon 064 223 4321 i na mejl office@petkovicvesna.com.
Zakažite prvi razgovor
Možete mi se javiti ako želite da proverimo da li je ovakav rad odgovarajući za ono kroz šta prolazite. Ne morate unapred znati da li je u pitanju anksioznost, stres ili nešto drugo.
U prvoj poruci ne morate detaljno opisivati sve. Dovoljno je da napišete zbog čega se javljate i kada bi vam odgovaralo da razgovaramo. Sve ostalo možemo zajedno da složimo u prvom razgovoru.
Ako vam je lakše da prvo vidite kako izgleda početak, pogledajte stranicu o prvom razgovoru. Ako vam više odgovaraju razgovori iz vašeg prostora, tu je i online psihoterapija.
Najčešća pitanja
o psihoterapiji
Kako prevazići anksioznost?
Anksioznost se najčešće ne prevazilazi tako što odjednom nestane. Ono što se menja jeste vaš odnos prema njoj: prepoznajete je ranije, razumete šta je pokreće i imate više načina da reagujete osim izbegavanja i kontrole.
U terapiji se radi upravo na tome – na mislima koje strah održavaju, na telesnim reakcijama i na postepenom vraćanju u situacije koje ste počeli da izbegavate. To je proces koji ide svojim tempom, ali nije nešto što morate sami da pogodite.
Kada je vreme da se javim psihologu za anksioznost?
Nema praga koji morate da pređete. Dobar znak da je vreme jeste kada napetost traje duže vreme i kada počne da utiče na san, posao, odnose ili na to gde idete i šta radite.
Ako se pitate da li je vaš razlog dovoljan, on je dovoljan. Ne morate biti u krizi da biste potražili podršku.
Da li psihoterapija za anksioznost može da se radi online?
Da. Online razgovori se vode video pozivom i po istom principu kao rad uživo. Potrebni su vam samo mirna prostorija i stabilna veza.
Mnogima je online lakše za početak, jer ostaju u poznatom prostoru. Ako živite u Novom Sadu ili okolini, možete birati i dolazak uživo.
Moram li da imam dijagnozu da bih došao ili došla na terapiju?
Ne. Ne morate imati dijagnozu, nalaz ni ime za ono što osećate. Dovoljno je da opišete kako vam je, svojim rečima i onim redosledom koji vam je najlakši.
Ako već imate nalaz ili ste u kontaktu sa psihijatrom, to možemo uzeti u obzir u radu.
Psihoterapija sa mnom iz ugla mojih klijenata
Panični napadi su me zaključali u kuću, a strah od napada na ulici, na otvorenom, je postao moj stalni pratilac. Kroz terapiju, dobio sam ne samo strategije za trenutno smirivanje, već i dublje razumevanje zašto se napadi dešavaju. Najvažnije: verovao sam terapeutkinji jer sam video, na njenom ličnom primeru, da je izlečenje moguće. Danas ponovo putujem, družim se i pravim planove bez straha. To je neprocenjivo za mene. Hvala.
Godinama sam pokušavao da se borim protiv briga i anksioznosti. I uvek bih gubio. Na terapiji sam naučio da se anksioznost ne mora eliminisati, već transformisati. Terapeutkinja mi je pomogla da se uhvatim u koštac sa svim tim neprijatnim osećajima. Sada mi je jasno da su moje brige – rešive. Da je sve rešivo. Iako još uvek idem na terapije – osećam se osnaženo i lakše mi je u životu.
Ja sam mislila da niko ko nije doživeo taj užas panike ne može stvarno da razume. Od tuda i moje nepoverenje prema psiholzima i terapeutima. I bila sam u pravu. Vesna je neko ko profesionalni rad temelji na ličnom iskustvu. I to je bilo ključno u našem radu. Nije me samo naučila tehnikama koje mogu sada da primenjujem, već mi je ispričala, pokazala put izlečenja koji je i sama prešla. Nestao je osećaj usamljenosti i srama. Sada ja kontrolišem paniku, umesto da ona kontroliše mene.